Pet najpoznatijih kur'anskih rukopisa iz bosansko-hercegovačkih zbirki
1. Kur'an Mehmed-paše Sokolovića
Riječ je o bogato opremljenim i ilustriranim stranicama džuzova (dijelova) Kur'ana, koje je veliki vezir Mehmed-paša Sokolović dao izraditi kao cjeloviti Kur'an za džamiju u njegovom rodnom mjestu Sokolovići pored Rudog. To je jedan od najvrjednijih primjeraka Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. Rukopis se odlikuje izvanrednom kaligrafijom i iluminacijama. Od ranijih 30 džuzova, samo 22 su sačuvana do danas.
2. Kur'an džamije Ferhadija u Banjoj Luci
Po svom formatu, 59 x 40 cm, to je najveći očuvani Kur'an (dijelovi Kur'ana) u Bosni. Od 30, sačuvana su samo dva džuza - 22. i 27. džuz. S obzirom da je s početka 14. stoljeća, to je i najstariji prijepis u bosanskim zbirkama. Karakterističan je po velikim slovima (u starijoj varijanti) i zanimljivom kolorističnom pristupu, s obzirom na činjenicu da su crte naizmjenično ispisivane crnom i zlatnom bojom. Dugo su se dijelovi Kur'ana čuvali u Ferhadiji džamiji u Banjoj Luci, a danas je ovaj Kur'an dio rukopisne zbirke knjižnice Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu.
3. Memlučki Kur'an
Vrlo važan i rijedak kur'anski rukopis iz razdoblja Memluka. Vjerojatno je prepisan u 14. stoljeću u Kairu ili Damasku. Odlikuje se velikim formatom, koji je karakterističan za Kur'ane iz Memlučkog razdoblja. Ima bogate iluminacije i ukrase. Rukopis se nalazi u Mostaru.
4. Safavidski Kur'an
Ovaj rukopis je jedan od najljepših safavidskih Kur'ana iz 16. stoljeća. Prepisao ga je Abdullah b. Muhammed al-Hafiz aš-Širazi u h.980 / 1572-73. Posebno se ističe velikim formatom, izuzetno bogatim iluminacijama, osobito kod početnih sura, kao i vrlo lijepom i elegantnom kaligrafijom. Ovaj Kur'an predstavlja izuzetno dobru safavidsku školu kaligrafije i iluminacija. Riječ je o zbirci rukopisa iz Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu.
5. Mushaf Fadil-paše Šerifovića
Općenito, ovaj Kur'an predstavlja jedan od najljepših prijepisa iz 19. stoljeća.
Ovaj Mushaf je prepisao kaligraf Dagistani 1849. godine, jedan od najboljih u svom vremenu, a za Gazi Husrev-begovu džamiju uvakufio ga je sarajevski kadija, pjesnik, kaligraf, sufija i napokon paša i imam Careve džamije u Sarajevu Fadil-paša Šerifović, 1872. godine. Kur'anski tekst je napisan viševarijantnom punktacijom i vokalizacijom, a na marginama se nalazi 2059 bilješki u kojima se obrađuju fonetske karakteristike u sedam kira'etskih škola. Iluminacije prvih stranica posebnu su impresivne i često se uzimaju kao dokaz da je ova vrsta umjetnosti bila vrlo razvijena i u kasnom osmanskom razdoblju.
Izvor: http://islamicartsmagazine.com/magazine/view/five_of_the_most_famous_qurans_from_bosnian_collections/
